Investicije na Kosovu

Razlozi za investiciju na Kosovo - Prednosti za potencijalne strane i domaće investitore. Neke od prednosti kada investirate na Kosovo su: niski porezi, bogati resursi i okruženje podrške biznisu.


  • Takse na Kosovu su veoma niske u odnosu na susedne zemlje;
  • Poreski sistem je održan izuzetno jednostavan;
  • Stanovništvo- mlado i motivisano, 70% mlađe od 35 godina;
  • Nova i motivisana radna snaga sa snažnim preduzetničkim duhom i sposobnostima a takođe i opšte poznavanje većine evropskih jezika;
  • Zavidni prirodni resursi: lignit, cink, olovo, feronikal i plodno poljoprivredno zemljište;
  • Slobodan pristup tržištu Evropske unije i susednim tržištima;
  • Savremene institucije za podršku preduzećima;
  • Jednostavni i brzi postupak za registraciju biznisa (u roku od 3 dana);
  • Bezbedan bankarski sistem;
  • Savremeni zakonski okvir i u skladu sa EU;
  • Zvanična valuta na Kosovu je evro, što eliminiše rizik evro-zona.

 

Nakon svoje nezavisnosti, Kosovo je ostvarilo veliki napredak u mnogim oblastima svog razvoja, kao što su: rast političke stabilnosti, povećanje nivoa bezbednosti, stabilna ekonomija sa stalnim rastom, dopunjavanje zakonodavstva itd. Ono je postalo važan deo regionalnih inicijativa za saradnju, kroz koje je postiglo stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta, ukidanje carinskih tarifa, uklanjanje trgovinskih barijera i otvaranje novih perspektiva. Kosovske institucije su radile i nastavljaju brzim koracima da rade na ispunjavanju standarda potrebnih za učlanjivanje u Evropskoj uniji.


Stabilno makro-ekonomsko okruženje i stabilan finansijski sistem je uspostavljen, izvršene su reforme fiskalne politike u primeni najnižih poreskih stopa u regionu. Među važnim ciljevima koje je naša zemlja postavila sebi je povećana konkurentnost ekonomije zemlje na regionalnom tržištu.


Postignut je napredak u izgradnji savremene infrastrukture, kako unutar Kosova tako i u povezivanju sa regionom, vredi napomenuti ovde povezivanje sa Albanijom preko izgradnje autoputa kao i obećanje Albanije da u bliskoj budućnosti će izgraditi i železničku liniju koja će povezivati obe zemlje. Važnost ovog puta za Kosovo ima dvostruko značenje kada se uzme u obzir da Kosovo već ima svoju luku na Jadranu preko koje se povezuje na pomorski prevoz. Preko ovog puta, Kosovo se povezuje sa svojom lukom na udaljenosti od samo dva i po sata. Uskoro će početi i izgradnja autoputeva koji povezuju Kosovo sa Albanijom, Makedonijom i Srbijom, čija izgradnja je vrlo povoljna prilika za strane investitore.


Naša zemlja nudi velike mogućnosti za investicije u druge sektore kao što su: poljoprivreda, energetika, vinogradarstvo, turizam, vađenje i prerada metala itd.


Sistem registracije poslovanja na Kosovu je još jedan faktor koji podstiče na rast ulaganja, sa pojednostavljenim postupcima i brzom registracijom novih poslovanja za kratko vreme.


Sve ovo izdvaja Kosovo kao veoma atraktivnu zemlju sa mogućnostima investicije za svakog investitora u različitim sektorima, kako privatizacijom, gde sada se očekuje privatizacija i koncesija velikih javnih preduzeća, kao što su: Pošta i telekomunikacije Kosova i Sistem distribucije električne energije, tako i investicije u zelene površine kao veoma povoljne mogućnosti za pružanje fizičke infrastrukture koja se nudi u industrijskim parkovima.


Kosovo radi na stvaranju tržišta finansijskog kapitala u kojem će pronaći plasman investitori koji žele da investiraju u akcije raznih kompanija.


U toku 2010. godine se procenjuje da je uloženo 314.6 miliona evra, u odnosu na prethodnu godinu, njihova vrednost je porasla za 8%.


Ukupan broj stranih kompanija koje posluju na Kosovu iznosi oko 4210, a investicije u bankarski sistem predstavljaju najveću finansijsku vrednost sa stranim kapitalom.


Strani kapital ima široku geografsku rasprostranjenost, iz više od 80 zemalja sveta, gde Albanija zauzima prvo mesto po broju registrovanih poslovanja.


Rasprostranjenost stranih investicionih kompanija prema sektorima ekonomije

 

Br

Sektor

Broj kompanija

% ukupno

1.

Trgovina

1674

40%

2.

Proizvodnja

624

15%

3.

Izgradnja

502

12%

4.

Turizam i ugostiteljstvo

310

7%

5.

Transport

158

4%

6.

Bankarski sektor

125

3%

7.

Telekomunikacije

98

2%

8.

Zdravstvene usluge

49

1%

9.

Obrazovanje

33

0.8%

10.

 Razne usluge

637

15.2%

 

UKUPNO

4210

 


 

CARINSKI SISTEM


Carina Kosova primenjuje unapređene postupke za carinjenje robe putem elektronskog sistema - TIMS (Trade Information Management System), gde 90% prijavljivanja se vrši preko DTI (Direct Trade Input). Prosečno predviđeno vreme za carinjenje na graničnim prelazima je 3 sata.


Carinske tarife na Kosovu što se tiče uvoza su:


  • 0% za robu uvezenu iz zemalja CEFTA;
  • 10% za robu koja je uvezena iz svih drugih zemalja;
  • Promenljiva taksa akcize na proizvode kao što su duvan, nafta, alkohol itd.

 

Nakon vršenih izmena u carinskom sistemu vršeno je smanjenje carinskih tarifa za:

 

  • Kapitalna (osnovna) sredstva;
  • Sirovine za agrobiznis i neke druge sektore proizvodnje;
  • Srednji materijali za dalju preradu od 10% na 0%.

 

Oslobođeni od carinskih tarifa su:


  • Veštačka đubriva;
  • Farmaceutski proizvodi;
  • Hirurški instrumenti i aparatura;
  • Roba za humanitarne svrhe;
  • Roba koju koriste strani diplomati i konzularne misije;
  • KFOR;
  • UNHCR;
  • Međunarodni Crveni Krst;
  • NVO-i registrovane kod UNMIK-a sa ciljem podrške humanitarnim programima i projektima i onim za rekonstrukciju na Kosovu.

 

POREZNI SISTEM


Poreska politika na Kosovu je usmerena ka jednostavnim propisima, koji obezbeđuju široku poresku osnovicu sa najnižim poreskim stopama u regionu a i šire. Porezi se razlikuju na osnovu poslovnog oblika i godišnjeg prometa.


Poreska administracija primenjuje tri glavna poreska režima:
 

• Porez na dodatu vrednost (PDV)

• Porez na prihod korporacija (PPK)

• Porez na lični dohodak (PLD)


Porez na dodatu vrednost (PDV) - Glavni porez na Kosovu je porez na dodatu vrednost tj. PDV koji se plaća za robu i usluge. Stopa ovog poreza je fiksna na 16% za svu robu bez obzira na poreklo i 0% za robu koja je namenjena izvozu. Preduzeća sa godišnjim prometom od 50.000 evra trebalo bi da budu registrovane za PDV.

 

Porez na prihod korporacija - Ovaj porez se plaća svaka tri meseca u zavisnosti od godišnjeg prometa. Stopa poreza na korporacije sa godišnjim prometom preko 50,000 evra je 10%.

Porez na lični dohodak - Ova vrsta poreza primenjuje se na prihode od zarada, poslovanja, zakupnine, kamate, nepokretne imovine itd. Poreske stope poreza na lični dohodak od zarade su progresivne na osnovu stečenog nivoa plate i istovremeno i najniža stopa u regionu i u zemljama EU-a.


Porezne stope su:


0% do 960 evra/ godišnje; 
4% od 960 do 3.000 evra/ godišnje; 
8% od 3001 do 5400 evra/ godišnje; 
10% preko 5400 evra godišnje.
 

Penzioni doprinosi - Odgovoran za administraciju i upravljanje individualnim penzionim štednim računima je Kosovski trust penzijske štednje. Ovaj porez obavezuje zaposlenog, ali i poslodavca da doprinese finansiranju penzije zaposlenih sa 5% plate od strane zaposlenog i 5% od strane poslodavca


Iz ove tabele se mogu videti porezi u zemljama regiona:


Zemlja

Porez na dobit i korporacija

 Porez na dohodak

 PDV

Kosovo

10%

4- 8 -10%

16%

Crna Gora

  9%

12%

17%

Makedonija

10%

10%

18%

Srbija

10%

10-20%

18%

Hrvatska

20%

15-45%

23%

Bugarska

10%

10%

20%

Grčka

25%

0-40%

19%

Rumunija

16%

16%

19%

 

Valuta - upotreba evra kao valute utiče na stvaranje kredibilnog okruženja sa niskom inflacijom.

REGISTRACIJA POSLOVANJA


Postupci registracije poslovanja na Kosovu su prilično jednostavni i brzi. Za strane investicije postoji i Zakon o stranim investicijama, koji štiti strane investitore i tretira ih jednako sa domaćim investitorima.

 

Da bi funkcionisao kao legitimno poslovanje, strana i domaća preduzeća treba da se registruju u Kosovskoj agenciji za registraciju poslovanja u Ministarstvu trgovine i industrije u jednu od ovih poslovnih kategorija:


1.   Lično poslovanje;

2.   Opšte partnerstvo;

3.   Ograničeno partnerstvo;

4.   Društvo sa ograničenom odgovornošću;

5.   Akcionarsko društvo;

6.   Strana kompanija;

7.   Društveno preduzeće;

8.   Javno preduzeće;

9.   Poljoprivredna zadruga;

10. Druga preduzeća pod jurisdikcijom KAP-a.


U skladu sa članovima Zakona o stranim investicijama, strane kompanije mogu da se angažuju u bilo kojoj poslovnoj delatnosti koje su otvorene za lokalna poslovanja, i ne postoji neko ograničenje što se tiče kapitala koji mogu imati ove kompanije. Strani investitori mogu osnovati svoje filijale u istom obliku kao lokalna poslovanja.

Ministar Bekim Çollaku
Bekim Çollaku

KOSOVO IN UNESCO